Znamenitosti Dubrovnik

Dubrovnik zidine tvrđava CroMapsGradske zidine i tvrđave

Gradske zidine sadašnji opseg imaju od 14. stoljeća, a vanjski oblik kula, tvrđava i bastiona stilski je dovršen za vrijeme dvaju zlatnih dubrovačkih stoljeća, od pada Carigrada 1453.do velikog potresa 1667.
•  Tvrđava Minčeta (15. st.) na sjeverozapadnoj strani, okrugla i dominantna
•  Tvrđava Revelin (15.st.) moćna utvrda nad istoćnim gradskim vratima - Ploče
•  Tvrđava Sveti Ivan (14. 16. st.) dominira gradskom lukom
•  Tvrđava Bokar (15. st.) na jugozapadnoj strani Grada na Pilama s funkcijom da brani glavni, zapadni ulaz u Grad
• Tvrđava Lovrjenac (14. 16. st.) je kula izgrađena na trideset i sedam metara visokoj hridi. Između mnogih kamenih natpisa na Lovrjencu najčuveniji je onaj koji glasi: Non bene pro toto libertas veneditur auro (Sloboda se ne prodaje za sva zlata)

Javne zgrade

•  Gradska vrata (zapadna - Pile i istočna Ploče) sa svojim prvobitnim pokretnim drvenim mostovima, 15.st.Dubrovnik knežev dvor CroMaps
•  Knežev dvor najvažnija javna zgrada u starom Dubrovniku, prostor u kojem je za svog jednomjesečnog mandata boravio knez. U prizemlju su bili državni uredi, notarijat i dio državnog arhiva. Gradnju Kneževa dvora započeo je 1435. g. Onofrio di Giordano de la Cava, Michelozzo, a završili je domaći majstori.
•  Palača Sponza, najstariji dubrovački multimedijski objekt. Izgradili su je 1520. domaći majstori Paško Miličević i braća Andrijići. Obzirom da je pretežno bila carinarnica nazvana je DivonaLazareti nekadašnje karantene i magazini. Gradnja ovog golemog građe vinskog kompleksa uza samo more započeta već 1590.
•  Arsenal, 13.st. (s kasnijim intervencijama)

Spomenici, česme

•  Likovi Sv. Vlaha (od 12. do 20. st.) Prema srednjovjekovnoj predaji Sveti Vlaho je spasio dubrovačke građane u 10. st. od napada Mlećana. Za uzvrat što ih je spasio nabavili su njegove relikvije i od tada štuju njegovu moć i djelo. Gdje su god Dubrovčani htjeli isticati svoju samo- stalnost, moć i suverenitet postavljali su kip Sv. Vlaha.
•  Orlandov stup sa likom viteza Orlanda pred crkvom Sv. Vlaha djelo je iz 1418. g. majstora Antuna Dubrovčanina. Duljina lakta na njegovoj desnoj ruci naziva se dubrovačkim laktom i iznosila je 51,2 cm.
•  Spomenik pjesniku Ivanu Gunduliću
Od svih dubrovačkih pjesnika prvi koji je dobio spomenik je barokni pisac (autor Osmana i Dubravke) Ivan Gundulić. Načinio ga je kipar Ivan Rendić (1892).
•  Spomenik Mihu Pracatu postavjen u atriju Kneževa dvora 1638.
•  Velika Onofrijeva česma (15. st.) sa šesnaest isklesanih glava krstionica, smještena na početku glavne ulice Place (Stradun).
•  Mala Onofrijeva česma Luža, 15.st. Restaurirana i ponovo postavljena 3. 2. 1996. na svoje prvobitno mjesto.
•  Collegium Ragusinum otvoren 1658. na poljani Ruđera Boškovića na koju se sa Gundulićeve poljane dolazi baroknom skalinadom - školjkom.