Gastronomija Hrvatskog Zagorja najčešće se bazira na mesnim jelima: pečena purica, pisanice, punjena teleća prsa, patka ili guska s mlincima, sušena pa kuhana svinjska koljenica ili krvavice s kiselim kupusom, sarma.
Od kolača posebno mjesto zauzimaju slane i slatke štrukle, zagorska bućnica, štrudle s raznim nadjevima, bregova pita, hrvatske palačinke i kukuruzna zlevka. Purica s mlincima, štrudli različitih vrsta, kao i bućnica s makom, jela su koja su se proširila od Zagorja na cijelu Hrvatsku. Za post na Veliki petak u Podravini se tradicionalno pripremaju dva izvorna jela Kašnjaki i domaći široki rezanci.
Hrvatsko zagorje ima bogatu tradiciju u pripravljanju juha, a kisele juhe su sastavni dio bogatih svečanih menija. Jela od mesa pripremala su se kao gulaš, paprikaš ili pekla komadu na razne načine i to od svinjetine, govedine, rjeđe od teletine, peradi (pura, piletina, kokoš, patka, guska). Zagorske vode obiluju potočnim rakovima a nizinske vode i ribnjaci bili su bogati ribama: šarani, karasi, linjaci, bjelice, smuđevi, deverike. Zagorska brda su bogata divljači: osobito divljom svinjom, jelenom, srnom, zecom, fazanima, šljukama, divljim patkama i trčkama.
Zagorsko-podravska domaća jela
• juha od kokoši s domaćim rezancima
• kisela zagorska juha od krumpira
• juha od gljiva s heljdinom kašom
• zagorski štrukli u juhi
• kuhana šunka u tijestu s mladim lukom
• kotlet na samoborski način
• pečena purica s mlincima
• pečena patka na podravski način
• zagorske štrukle